Kahoot je veb servis i mobilna aplikacija koja nam omogućava da kroz interaktivnu kviz ponavljamo u usvajamo gradivo. Servis funkcioniše tako što nastavnik, koji ima napravljen nalog na stranici, kreira kviz. Učenici mogu da igraju kviz na dva načina-prvo, na času nastavnik pokrene kviz i tom prilikom pojavi se kod za igru. Učenici na svojim telefonima ili tabletima pokrenu stranicu Kahoot.it i unesu dati kod. Svi oni koji su ulogovani u igricu tog momenta mogu da se takmiče. Drugi način-učenici moraju uz pomoć roditelja da kreiraju nalog i instaliraju aplikaciju na svom telefonu. Nastavnik podeli link za kviz i postavi ga kao izazov. To znači da učenik može da pokrene link i uđe u igricu, odigra kviz, a rezultat se beleži. Po isteku vremena za izazov dobijamo rang listu uspešnosti.
Prvi način pogodan je i izvodljiv na času. Meni lično je zaniljiviji jer je dinamičan. Drugi način je malo zahtevniji jer je neophodno kreirati nalog, ali je zato podesan da se kviz igra kada god poželite. Za one koji odluče da probaju kviz u nastavku se nalazi link.U pitanju je kviz sa svetosavske radionice. https://kahoot.it/challenge/0879192 a pin za igru je 0879192. Srećno.
0 Comments
Kada smo po prvi put otkrili i primenili Plikers aplikaciju, nastala je prava ,,plikersmania". Učenici su stalno želeli nova pitanja, nove zadatke. Priča o novoj aplikaciji širila se iz odeljenja u odeljenje. Čak su i kolege pohrlile da vide o kakvoj novotariji je reč. U obilju novih apliakcija malo smo zaboravili na ovu, pa je vreme da se malo podsetimo. Školska godina se polako bliži kraju. Vreme je da se svode ocene i prisetimo rezultata i aktivnosti koje smo ostvarili tokom ove godine. Bili smo vredni, putovali, stvarali, družili se, upoznavali, istraživali. U septembru smo obeležili Evropski dan jezika. Učenici 4. razreda istraživali su zanimljivosti o jezicima, pripremili panoe radeći u grupama, a onda su svoja saznanja podelili sa drugarima iz drugih odeljenja. Potom su znanja proverili i proširili u kvizu. U oktobru smo po tradiciji dočekali goste iz Makedonije u okviru manifestacije Radost Evrope. Igralo se, pevalo i veselilo tih nedelju dana. Novembar je bio zaista ispunjen nesvakidašnjim aktivnostima. Sa nastavnicom Tanjom i njenim učenicima kao i učenicima trećeg razreda učestvovali smo u događaju pod nazivom Skype-a-thon koji je povezao nastavnike, učenike i eksperte iz različitih oblasti iz čitavog sveta. Putem skajpa povezali smo se sa decom iz Indije, Egipta, Češke, Velsa, Holandije i imali prilike da se igramo najpre igre pogađanja odakle je ko, a potom da jedni drugima predstavimo svoju kulturu, muziku, ples. Znanje iz engleskog jezika i geografije dobro nam je poslužilo. Uspeli smo da pređemo preko deset hiljada virtuelnih milja. U decembru smo se malo zabavljali i spremali za novogodišnje slavlje. Uz pomoć učiteljice Aleksandre pravili smo scenografiju i rekvizite za novogodišnje slikanje, a onda napravili i šarenu novogodišnju čestitku. Kao i svake godine, januar je bio u znaku školske slave Svetog Save. Dan uoči slave imali smo zajednički čas preko skajpa sa bratskom školom iz Banjaluke. Osim školske slave, sa školom iz Banjaluke povezuje nas isto ime, ime Ive Andrića. Učenici 4/3, učiteljica Aleksandra i ja organizovali smo čas sa dvema nastavnicama i njihovim đacima sa ciljem da se bliže upoznamo, predstavimo svoje škole, rodne gradove, ali i podelimo znanje o Svetom Savi. Na kraju smo zajedno igrali kviz Kahoot podeljeni u timove sa ciljem da proverimo i proširimo znanja o Svetom Savi. Isti kviz đaci su mogli da igraju i na proslavi slave kada su organizovane radionice za učenike i njihove goste. Za pobednike smo pripremili nagradne paketiće sa magnetima i obeleživačima, a sa logom škole i likom Svetog Save. U februaru smo se spremali za predstojeća takmičenja. Hippo takmičenje je ove godine okupilo rekordan broj takmičara naše škole od trećeg do osmog razreda. Devet učenika plasiralo se u sledeću rundu takmičenja. Takmičenjem je koordinirala Vesna Tutunović U martu smo obeležili veliki hrišćanski praznik Uskrs. Tim povodom učestvovali smo u etwinning projektu Easter card exchange zajedno sa decom iz Španije, Litvanije, Rumunije, Poljske, Finske. Na dodatnim časovima učenici trećeg i četvrtog razreda pravili su Uskršnje čestitke i na engleskom opisivali običaje vezane za ovaj praznik u našoj tradiciji. Čestitke smo slali drugarima iz pomenutih zemalja, a na adresu naše škole stigle su njihove čestitke. Tako smo naučili kako oni proslavljaju Uskrs. Drugari iz Španije su nam poslali i fotografije na kojima se vidi kako čitaju naše čestitke. April je bio rezervisan za zaslužen odmor, a u maju nas očekuju još neke zanimljivosti. Sve u svemu, bila je ovo jedna uspešna i ispunjena godina. Vreme je da polako razmišljamo o odmoru ...
U petak 23.2.2018. u našoj školi održana je preliminarna runda međunarodnog takmičenja iz engleskog jezika pod imenom Hippo competition. Takmičilo se skoro 100 učenika od četvrtog do osmog razreda koji su bili podeljeni u 4 hippo kategorije. Učenici su zadovoljni znanjem koje su pokazali, a rezultati će biti poznati za dvadesetak dana. Najbolje plasirani učenici nastaviće takmičenje u polufinalu.
31. oktobra u velikom broju zemalja obeležava se Halloween ili Noć veštica. Za decu to je jedan od najveselijih praznika jer se tada obično maskiraju, sakupljaju slatkiše u komšiluku i rezbare bundevu sa svojom porodicom. U našoj kulturi postoji sličan praznik koji se zove Poklade, a koji se obeležava u proleće. U zemljama gde je engleski maternji jezik slavi se ovaj praznik, tako da smo o njemu razgovarali na našim časovima, a učenici drugog razreda bili su maštoviti i napravili razne predmete na temu praznika.
Proteklog petka imali smo nesvakidašnji čas u odeljenju III/3. Radili smo ono što, verovatno, i većina učenika i nastavnika ovih dana radi-sistematizaciju gradiva, ali na sasvim neuobičajen način. Igrali smo se potrage za blagom. Moja koleginica Aleksandra i ja doživele smo neverovatno iskustvo, a o utiscima dece govore njihova lica u toku i na kraju potrage. Danas smo odleteli sa časa .... 572 km daleko od Beograda, do odredišta i nazad. Moji drugari iz 6/4 i njihova nastavnica Tanja bili su moji saputnici. Vreme nas je poslužilo, vetar je bio povoljan i vratili smo se taman pred početak petog časa. Let nije dugo trajao, četrdesetak minuta, a putovalo se do istoka Češke i malog mesta Hranice. Tu su nas dočekali nastavnica Jana i njeni učenici, vršnjaci naših šestaka. Ali, niko u početku nije ni znao kuda letimo. Pripremili smo mape, naoružali se strpljenjem, osmislili plan i strategiju i uputili se u avanturu. Putovanje je, zapravo, deo interdisciplinarnog časa geografije i engleskog jezika. Preko Skype-a smo se povezali sa jednom školom iz sveta, ali učenici nisu znali iz koje države. Zadatak je bio da učenici obe škole postavljaju pitanja jedni drugima kako bi pogodili ko je odakle. Učenici su radili u grupama-jedni su komunicirali sa decom preko skype-a, drugi su na nemim kartama obeležavali odgovore, treći su pratili na kartama i davali ideje za pitanja. Neki su sve to fotografisali i snimali kako bi zabeleželili na školskom blogu. Svi su radili svoj deo zadataka, a zajedno funkcionisali kao tim. Zajedničkim snagama došli su do odgovora i pogodili državu i mesto iz koje su deca sa druge strane ekrana. Na kraju su razmenili utiske sa časa i pozdravili se na srpskom i češkom jeziku. Utisak svih učenika bio je da bi voleli da češće imaju ovakve aktivnosti.
Mnogo puta sam čula od učenika da savršeno poznaje gramatiku engleskog jezika, ali da mu je problem da komunicira na engleskom. Srećem učenike koji odlično nauče pojedina gramatička pravila, ali ne mogu da ih primene jer ne razumeju šta znači data rečenica. Da li učenje stranog jezika znači učenje gramatike ili je nešto drugo bitnije?
Jezik je sredstvo komunikacije i njegova svrha je da prenesemo određenu poruku. Da bismo uspešno iskazali ono što želimo, neophodne su nam odgovarajuće reči. Nedostatak reči smanjuje nam mogućnost da do kraja iskažemo svoju misao. Gramatika je skup pravila po kojima kombinujemo reči u rečenice. Prilikom učenja stranog jezika važno je poznavati i pravila koja u tom jeziku postoje. Ali, probajte da se setite-kada ste učili svoj maternji jezik, da li ste prvo učili pravila za pravljenje množine i nastavke za prezent ili ste učili reči pa kraće rečenice i slično? Naravno da ste prvo učili reči. Prvo ste ponavaljali jednostavnije reči, pa malo duže reči, pa kraće rečenice itd. Učili ste da komunicirate iako niste znali ništa o gramatici srpskog jezika. Isto važi i za učenje stranog jezika. Za uspešnu komunikaciu važne su pre svega reči. Gramatika služi da te reči pravilno „upakujemo“. Sama pravila bez reči ne mogu nam pomoći. Vi možete savršeno naučiti sve o glagolskim oblicima u engleskom jeziku, ali vam to neće mnogo značiti ako želite da kupite pola kilograma krušaka na nekoj londonskoj pijaci, na primer. Znači, iako je za učenje jezika bitno učiti i reči i gramatiku, mnogo je važnije raditi na proširenju rečnika. Kako? Čitati što više tekstova na engleskom jeziku,bilo šta što vam dođe do ruke. Čitajte tekstove sa interneta, pronađite u školskoj biblioteci knjige i slikovnice na engleskom, učite tekstove svojih omiljenih pesama. Ne ustručavajte se da govorite engleski. Na času, sa drugarima kroz igru, kod kuće sa roditeljima. I nemojte da brinete da li ste to pravilno rekli ili ne. Bitno je da vas razume onaj kome se obraćate. Učenici odeljenja II/3 sa svojom nastavnicom radili su poster na temu ,,Dobar drug iz odeljenja". Oni su razgovarali i davali svije mišljenje o tome šta znači biti dobar drug. Potom su ideje pretvorili u male skečeve. Zajednički su odglumili situacije u kojima se pokazuje drugarstvo, a nastavnica je sve fotografisala. Fotografije su spojili u poster koji su potom i ukrasili. Dobijeni poster je poslat na konkurs jedne izdavačke kuće i svi se nadaju nekoj od nagrada.
|